Pogled u povijest

Prvu pasijsku procesiju kapucini su priredili u Ljubljani između 1608. i 1613. godine. Upočetku je nedvojbeno bila imitacija procesije kakva se počela priređivati na Veliki petaku Pragu 1604., a ona je, naravno, imala svoje uzore u različitim gradovima Europe. Sve to jasno ukazuje na usku povezanost slovenskog okruženja sa širim europskim prostorom, ponajprije na duhovnoj i kulturnoj razini. Pater Romuald napisao je pasiju u takvom obliku da je bila razumljiva i prihvatljiva za slovenskog čovjeka prije gotovo 300 godina. Tim je hrabrim činom pokazao da je slovenski jezik jednako kao jezici drugih kulturnih naroda primjeren i upotrebljiv za posebne ekspresivne vrste i za dramu, koja se često izražava u rimovanoj jezičnoj formi.

Kako pokazuju posljednje studije dokumenata koji su priloženi Romualdovom izvorniku, u Loki je pasija prvi put izvedena već 1713. godine, kad je biskup Kaunitz posvetio kapucinsku crkvu, a dokumenti svjedoče i opasijskoj procesiji 1715. godine. Tekst iz 1721. godine, koji mi poznajemo, nedvojbeno je već smiono dorađeni oblik pasije na osnovi više godišnjih iskustava. Izvorni rukopis Romualdove pasije iz 1721. godine unatoč svim poteškoćama pojedinih razdoblja očuvao se u loškom kapucinskom samostanu. Na suradnju prilikom izvođenja pasije pater je pozvao i uistinu uključio loške građane, posebno članove pojedinih cehova te seosko stanovništvo izmnogo brojnih sela šire loške okolice. Pri tom valja naglasiti dvije stvari: time je potvrđeno da i priprost i neuk čovjek može uistinu sudjelovati u masovnoj kulturnoj priredbi i drugo, voditelj procesije je u pripremama dugim četrdeset dana uspostavljao kontakte,a možda i uže veze,ne samo među stanovnicima različitih mjesta nego i među pripadnicima različitih društvenih slojeva.

U Škofjoj Loki pasijska procesija posljednji je put izvedena 1767. godine. Samostanska kronika za 1768. godinu piše: „Procesiju koja na Veliki petak predstavlja Gospodinovu muku i za koju je sve već bilo spremno, preuzvišeni nadbiskup gorički krajem razdoblja posta zabranio je i otkazao“u duhu novih struja” koje su u to vrijeme na području vjerskog života mnogo toga mijenjale. Škofja Loka tada je spadala pod goričku biskupiju. Kasnije se u scenskom obliku pasija izvodila u različitim mjestima, a prava Škofjološka pasija u obliku procesije ponovo je zaživjela s izvedbom 1999. godine, a zatim i 2000. te 2009. godine.

Projekt sufinanciran od strane:

Glavni medijski pokrovitelj:

Zlatni sponzor:

Medijski pokrovitelji:

Sponzori:

Sponzor scene:

Mali sponzori:

OptiwebPogled u povijest